09 Listopad 2014
Izletnička sekcija HPD "Mosor" organizira u nedjelju 02. studenog 2014. izlet na Svilaju s usponima na Rozgin umac (1485 m) i Bat (1508 m).
Dinamički plan izleta:
05,50 Okupljanje na Sukoišanskoj stanici
06,00 Polazak prema mjestu Milešina
07,30 Dolazak u Milešinu 900 m n/v i polazak na turu preko lokaliteta Šipovac za Rozgin umac
11,30 Dolazak na Rozgin umac ( Jančag) 1483 m n/v), odmor i ručak
Svilaja je planina u Dalmatinskoj zagori usporedna s višim sjevernijim lancem, Dinarom. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok između Sinjskog i Petrovog polja u dužini oko 30 km. S vrha se pruža jako lijep pogled na Dinaru , Peručko jezero Čvrsnicu, Kamešnicu, Biokovo, Mosor, Kozjak, Moseć, Prominu, Crnopac, Kremen, Poštak i više srednjedalmatinskih otoka.
Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508 m iznad Sinja. Sjevernije su još važniji vrhovi Rozgin umac (Jančak) 1483 m, Kita 1413 m, Turjača 1340 m , Mala Svilaja 1472 m i Lisina 1301 m iznad Vrlike. Od najbližeg grebena Veliki Kozjak (1207 m) koji je sjeverni nastavak Svilaje, ova je odvojena nižim sedlom Lemeš (860m) iznad sela Maovice. Najveći dio lanca Svilaje je kraški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više kraških jama i špilja.
Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine su većinom obrasle šumama bukve i balkanskog javora (Acer obtusatum), koje su u novije doba dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su mozaično pokriveni šikarama crnograba (Ostrya carpinifolia) i niskim kamenitim travnjacima koji služe za ispašu.
Po istraženosti Svilaja još spada među slabo poznate hrvatske planine i donekle je poznat samo njezin viši najjužniji dio do glavnog vrha. Ostali najveći dio srednje i sjeverne Svilaje ostao je skoro nepoznat planinarima i istraživačima, osim lokalnim pastirima iz okolnih naselja.
12,15 Polazak prema vrhu Bat
13,15 Dolazak na Bat 1 508 m n/v , kraći odmor
13,30 Polazak prema planinarskom domu Orlove Stine
16,00 Dolazak na planinarski dom "Orlove Stine", odmor
Jugoistočno od glavnog vrha uz Orlove Stine (1139 m) izgrađena je planinarska kuća "Orlove stine". Smještena je na rubu prostranog dolca 5,5 km od Zelova. To je zidana dvokatnica s kuhinjom, blagovaonicom te četiri spavaonice, a u suterenu je zimska soba. Dom je u vlasništvu PD "Svilaja" iz Sinja.
16,30 Polazak prema Zelovu
17,00 Polazak autobusom prema Splitu
19,00 Dolazak u Split
Prijave za izlet uz uplatu: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom i srijedom od 19 - 21 sati,
Prehrana: u vlastitom aranžmanu (iz ruksaka)
Oprema: izletnička – prilagođena vremenskoj prognozi, hrana, piće, štapovi za hodanje, osobna iskaznica, planinarska iskaznica, mobitel.
Težina: K-2 i T-1
Prijevoz: autobusom
Informacije: u prostorijama Društva i na telefon 021/394-365
Vođa izleta: Ante Strunje 099/403-6944
Prednost imaju prijavljeni s cjelovitom uplatom izleta. Uplatu je potrebno izvršiti do tjedan dana prije izleta. U slučaju odustajanja 5 i manje dana prije datuma izleta, uplaćeni novac se vraća jedino uz pronađenu zamjenu.
Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa i vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu. Vodič zadržava pravo promjene satnice ovisno o okolnostima.
Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)
Tehnička zahtjevnost :
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)