01 Rujan 2014
Pozivamo Vas da nam se u nedjelju 21. rujna 2014. pridružite na izletu na Velebit s usponima na Zoranićev i Vaganski vrh.
Dinamički plan izleta
Nedjelja, 21.09.2014.
05:45 Okupljanje na kolodvoru Sukoišan
06:00 Polazak iz Splita
09:30 Dolazak na Veliko Rujno (872 m n/v) i polazak na turu preko Buljme i Babinog jezera
Staza ulazi u borovu,a nakon toga u mješovitu šumu, oštrije se uspinje sve do izlaska na greben Stražbenica ispod vrha Stražbenice. Neposredno prije ove točke je vidikovac s kojeg se pruža nezaboravan vidik na cijelo područje Velikog Rujna i na Bojin Kuk. U nastavku staza se spaja na stazu koja dolazi od PD Paklenica i nastavlja izlazeći iz šume prema visoravni Buljma. S visoravni Buljma pružaju se lijepi vidici na okolne vrhove kao i na more i otoke. Od Buljme staza vodi preko Marasove gore kroz bukovu šumu na Jurlina stane i Babino jezero. Od jezera prosječena staza kroz kleku za 20 min. vodi na Zoranićev vrh.
13:00 Dolazak na Zoranićev vrh, odmor i ručak
Zoranićev vrh se nalazi iznad Babinog jezera i s njega se pruža predivan pogled na cijeli južni Velebit. Zvali su ga Veliki Malovan ili Babin vrh, ali se pravi, starinski naziv nije sačuvao do danas.Na poticaj planinara iz PD Visočica» iz Gospića uz pristanak planinare iz Zadra i Otočca odlučeno je da se vrh nazove Zoranićev vrh po Petru Zoraniću , piscu pastirskog i prvog hrvatskog romana «Planine».
13:30 Polazak prema Vaganskom vrhu
14:30 Dolazak na Vaganski vrh, odmor
Vaganski vrh visine 1.757 m je najviši vrh Velebita smješten na južnom dijelu Velebita.Nalazi se u Nacionalnom parku Paklenica. Okolica vrha izgleda kao jedna visoravan, pokrivena travom. Pogled s vrha puca prema Lici dok je pogled prema moru nešto slabiji zbog visoravni na morskoj strani Velebita. Prilazi do Vaganskog vrha su s morske strane preko Velikog Rujna i iz kanjona Paklenice; a s kopnene strane nastavkom hrpta Velebita (iz pravca sjeverozapada), od Visočice ili s ličke strane iz mjesta Medak. Vrh je označen gomilom kamenja, a na jednom većem je natpis s imenom i nadmorskom visinom vrha. Metalni žig se nalazi pored oznake vrha. Također, na vrhu je ugrađen i tuljac s upisnom kutijom.
15:00 Polazak prema planinarskom skloništu Struge
17:00 Dolazak na planinarsko sklonište Struge, kratki odmor i povratak prena Rujnu
Planinarsko sklonište Struge (1400 m n/v) ime je dobilo po predjelu gdje je smješteno. Sklonište je stalno otvoreno i može primiti 20-ak osoba. Potrebne su vreće za spavanje. Nema električne energije, a voda je dostupna na izvoru udaljenom 20-ak minuta hoda od skloništa. Skloništem upravlja PD Paklenica, Zadar. Pogodno je polazište za većinu južnih velebitskih vrhova.
18:30 Dolazak na Veliko Rujno i polazak prema Splitu
22:30 Dolazak u Split
Prijave za izlet uz uplatu: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, srijedom od 19 do 21h
Prijevoz: autobus
Prehrana: u vlastitom aranžmanu (iz ruksaka)
Težina ture: K2 – T1
Potrebna oprema: izletnička – prilagođena vremenskoj prognozi, baterijska lampa, planinarska iskaznica, hrana i piće
Informacije: u prostorijama Društva, na tel.021/394-365
Glavni vodič: Ante Bigava (098/440-129)
Prednost kod popune autobusa imaju ranije prijavljeni s cjelovitom uplatom izleta. Uplatu je potrebno izvršiti do 5 dana prije izleta. U slučaju odustajanja 5 ili manje dana prije datuma izleta, uplaćeni novac se vraća jedino uz pronađenu zamjenu.
Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča. Vodič zadržava pravo izmjena i dopuna u programu izleta ovisno o okolnostima.
Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)
Tehnička zahtjevnost :
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)