Dani planinara Dalmacije 2014.

13 Svibanj 2014

Pozivamo Vas da nam se u nedjelju 18.05.2014. pridružite na izletu koji se organizira povodom ovogodišnjih Dana planinara Dalmacije u Radošiću.

Dinamički plan izleta:

06:15   sastanak sudionika na autobusnoj stanici Sukoišan

06:30   polazak sudionika za selo Radošić

07:30   dolazak u selo Radošić

07:30   polazak na turu u organizaciji organizatora dana dalmatinskih planinara u pravcu sela Opor za Labinšticu i istim pravcem natrag za selo Radošić

            Opor- Područje sela naseljeno je još od prapovijesnih vremena o čemu svjedoči veliki broj prapovijesnih nalazišta u blizini sela. Iako postoje dvojbe predstavlja li još i Ptolomejev lokalitetOuporumdanašnji Opor, sasvim je sigurno da se selo Opor spominje već u srednjem vijeku te je od 1216. godine pa sve do dolaska Turaka pripadalo gradu Trogiru.

Nakon pada Klisa, Opor zajedno sa selima iza vrhova Plošnjaka, Trećanice i Kozjaka pada pod tursku vlast te se nalazi u sastavu nahije Petrova gora koja je bila u sastavu Kliškog sandžaka. Turci su napravili i prvi popis stanovništva Opora 1550. godine, a prema njemu glavari obitelji koje su živjele u selu bili su: Marko Jurjević, Marko Blažević i Vukas Pavlović.

Nalazeći se na samoj granici Osmanlijskog Carstva i Mletačke Republike, žitelji Opora bili su prisiljeni, pored plaćanja poreza Turcima, plaćati porez i Trogiru, a nakon što su učestali i napadi uskoka, i 1 dukat poreza austrijskom nadvojvodi Karlu kao vrhovnom uskočkom zapovjedniku. Jasno je kako je u takvim teškim i nesigurnim uvjetima moralo doći do raseljavanja stanovništva, tako da je 1630. godine na Oporu živjela samo obitelj Vida Vlajčića.

U katastarskoj knjizi koju je 1711. godine dao napraviti mletački glavni providur Carlo Pisani, u selu Oporu navodi se Mate Vlajčić Bota pok. Ivana. Mate je bio prvi koji je imao nadimak Bota iz kojega je kasnije nastalo prezime Botić. Od njega potječu svi oporski Botići ( Luka Botić,hrvatski književnik i političar), a jedini daleki rođaci Vlajčići naselili su se u Kaočinama na Miljevcima, dok su drugi Vlajčići živjeli u Muću.

Tijekom Drugog svjetskog rata neposredno iznad sela prolazila je državna granica Kraljevine Italije i NDH, pri čemu je Opor bio posljednje naselje u talijanskom teritoriju. Budući da je širi prostor Opora često služio kao mjesto skrivanja protivnika talijanske vlasti, prilikom svog povlačenja 1943. talijanska vojska je spalila čitavo selo.  Kao rezultat te tragedije, kao i industrijalizacije kaštelanskog priobalja, uslijedilo je sustavno iseljavanje Botića u susjedna donjokaštelanska naselja.

Radošić- selo u dalmatinskoj zagori smješteno je u zaleđu Kaštela od kojih ga dijeli brdo Kozjak s poznatim prijevojom Malačka. Koliko je poznato ime sela "Radošić" prvi put se spominje godine 1078. Na mjestu stare malene crkve, godine 1912 sagrađena je nova velika crkva Sv. Jure. Župa Radošić od početka 18. stoljeća pa do današnjih dana, najviše stanovnika je brojila 1928. godine. U 162 obitelji, radost ovozemaljskog života, uživale su čak 1.010 osoba. U narednih dvadesetak godina što zbog promjene mjesta boravka, što zbog niskog nataliteta, taj broj je  gotovo prepolovljen. Danas u selu od petnaestak zaseoka: ĐIRLIĆI, ŠKARIĆI, LONČARI, TENDŽERE, KUŽIĆI, ŠKOPLJANCI, BEJIĆI, RAJČIĆI, KEVIĆI, PANDŽE, NINČEVIĆI, RADIĆI, VELJAČE, BARAĆI, BRALIĆI I GAGIĆI postoji 71 obitelj i broji tek 181 stanovnika.

Etno eko kompleks obitelji Škopljanac u zaseoku Škopljanci sela Radošić (zaleđe Kaštela), prostire se na površini od čak 300 000 četvornih metara. U samom srcu sela nalazi se obnovljeno dalmatinsko selo sa 20-ak kuća.

To je najveći, a zahvaljujući borbama bikova, seoskoj olimpijadi, Ivanjskim noćima i izboru najljepše djevojke Dalmatinske zagore, i najpoznatijem turističkom kompleksu te vrste u Hrvatskoj.

Osim obnovljenog kamenog sela, kompleks obuhvaća šumu hrasta medunca koja je zaštićeni spomenik prirodne baštine RH, etnografski zavičajni muzej sa 50-ak izvornih narodnih nošnji Dalmatinske zagore i 800 originalnih uporabnih seoskih predmeta...

Sve to na koncu, zajedno sa konobama, pušnicama i kućama s kaminom u kojima ugošćuju posjetitelje tvori jednu cjelinu, koju već sada možemo prezentirati kao autohtoni hrvatski proizvod…

Krenete li u potragu za istinskim vrijednostima očuvane prirode, seoskog mirisa i ruralnog ugođaja, Radošić će Vas zadiviti svojom ljepotom.

14:00   sudjelovanje u programu organizatora

17:00   nastavak hodnje preko Lončara, uspon uz brdo Opor za selo Opor, nastavak hodnje preko Crnog Kruga  (650 mnv) u pravcu prijevoja Malačka

19:30   dolazak na prijevoj Malačka, panoramsko razgledavanje i fotografiranje

19:45   polazak sudionika u pravcu Splita

Prijave za izlet uz uplatu:  u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom i srijedom od 19 - 21 sati,

Prehrana:  u vlastitom aranžmanu

Prijevoz: automobilima

Oprema:  izletnička - prilagođena vremenskoj prognozi, kapa/šešir, krema za sunce, terenska hrana i piće, planin. iskaznica, mobitel

Informacije:  -   u prostorijama Društva i na telefon 021/394-365,

Glavni  vodič: Ante Strunje 099/403-69-44

Prednost kod popune imaju  prijavljeni članovi Društva s cjelovitom uplatom izleta.

Uplatu je potrebno izvršiti do tjedan dana prije izleta.

U slučaju odustajanja 5 i manje dana prije datuma izleta, uplaćeni novac se vraća jedino uz pronađenu zamjenu.

Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa  vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu.

Vodič zadržava pravo promjene satnice ovisno o okolnostima.