Opasnosti planinarenja u zimskim uvjetima

PDFIspis

opasnosti-01Četvrti esej polaznika Visokogorske škole HPD-a „Mosor“ otkriva nam brojne opasnosti kojima smo izloženi tijekom planinarenja u zimskim uvjetima, te koliko je važna kvalitetna priprema prije polaska na snijegom prekrivene planine. Autor eseja je Ivo Jeličić.

 

 

Osim standardnih opasnosti koje se mogu javiti, planinarenje u zimskim uvjetima ima neke posebnosti kao što su snijeg i led koji otežavaju kretanje te zameću tragove i markacije, ozlijede uslijed niske temperature (pothlađenost, ozebline, dehidracija), snježne strehe, lavine, kraći dan i učestalije promjene vremena.

 

Pravilno kretanje u zimskim uvjetima (po snijegu i ledu) iznimno je važno savladati. Klasične planinarske čizme najčešće nisu prikladne kada se hoda po neravnom terenu prekrivenom ledom ili snijegom te je poželjno koristiti adekvatne zimske gojzerice, često uz potrebu za derezama i/ili krpljama.

 

Staze pod snijegom se ne vide, a u slučaju jačeg snijega i vjetra tragovi se brzo gube te se lako izgubiti. Snijeg pored balvana i stijena često prekriva rupe te ih treba obilaziti.

 

Klizanje i pad na ledu jedna je od češćih ozljeda vezanih uz zimsko planinarenje. Neočekivano pokliznuće na ledu može lako dovesti do uganutog gležnja ili prijeloma kosti. Na padini može doći i do klizanja nizbrdo. Najbolji način da se to izbjegne je korištenje dobrih zimskih planinarskih čizama i dereza. Ali isto tako i korištenje dereza može dovesti do ozbiljnih ozljeda kao što su posjekotine i ubodi.

 

opasnosti-02

 

Tanak led je nestabilan pa treba biti iznimno oprezan kada se savladava takav teren. Slučajno probijanje tankog leda i propadanje (najčešće u vodu) može vas odmah dovesti u životnu ili smrtnu situaciju. Zato treba izbjegavati prelaženje preko leda kada niste sigurni u njegovu debljinu. Sve tanje od10 cm debljine je rizično za sigurni prelazak. Ako ste u nedoumici, nemojte riskirati.

 

Niske temperature mogu dovesti do gubitak tjelesne topline i pothlađenosti (snižavanja unutarnje temperature tijela). Samo malo smanjenje unutarnje temperature može utjecati na mentalnu i fizičku funkciju. Drhtavica je jedan od prvih znakova hipotermije. Te nevoljne kontrakcije mišića pokušaj su tijela da proizvede toplinu. Poremećen govor, poteškoće u obavljanju finih motoričkih zadataka (zakopčavanje patentnih zatvarača i itd.) i poteškoće s jasnim razmišljanjem/konfuzija također su česti kod blage hipotermije. Kako se unutarnja temperatura snižava simptomi postaju izraženiji: drhtavica postaje jaka i nekontrolirana, govor nerazumljiv, motorička funkcija je izuzetno otežana ili nemoguća, a mentalne sposobnosti su dodatno oslabljene. Kod teške hipotermije drhtanje prestaje, mišići i tijelo postaju kruti, psihičke funkcije se gase i dolazi do gubitka svijesti, puls i disanje su usporeni. Bez intervencije nastupa šok i smrt.

 

Vjetar, mokra odjeća i hladnoća najvažniji su čimbenici hipotermije. Potrebno se zaštititi od vjetra i vlage dobrim vjetrootpornim i vodonepropusnim slojevima. Slojevito oblačenje osigurava bolju toplinsku izolaciju uz mogućnost skidanja i oblačenja slojeva ovisno o intenzitetu aktivnosti i vremenskim prilikama. Potrošnja energije zimi je puno veća te je potrebno uzimati dovoljno hrane.

 

opasnosti-03

 

Zimi se jako teško osušiti, a ostati suh je jedno od najvažnijih stvari u sprječavanju hipotermije. Važno je napomenuti da je močenje od znoja je jednako loše kao i močenje od kiše i snijega. Izloženost vjetru uz niske temperature može biti vrlo opasnozbog dodatnog gubitka topline iz izložene kože uz mogućnost nastajanja ozeblina. Treba imati na umu da hladnoća vjetra utječe samo na izloženu kožu te se taj učinak može spriječiti primjerenim odijevanjem.

 

Pri pojavi hipotermije potrebno je (ukoliko se može) promijeniti okolinu i time ukloniti čimbenike koji pridonose gubitku topline, mokru odjeću zamijeniti suhom, izolirati se (omotati se zaštitnim folijama ili drugim dostupnim materijalima), piti dovoljno tekućine (tople napitke), jesti neovisno o tome da li je prisutna glad jer se hrana pretvara u iskoristivu energiju, dodati toplinu (kemijski grijači, tople boce s vodom ispod pazuha,…). Malo je znanstvenih dokaza da je skidanje sve odjeće i grijanje tijelom o tijelo učinkovitije u prijenosu topline, a u stvarnosti je i nepraktično. Učinkovitije je kada je ta osoba slobodna obavljati zadatke koji će izravno pomoći ugroženoj osobi - kuhanje i pripremanje tople hrane, skupljanje drva za paljenje vatre, izgradnja skloništa, pozivanje pomoći itd.

 

opasnosti-04

 

Dehidracija je jedno od najčešćih stanja u zimskim uvjetima. Iako se čini nelogično, razlog je taj da pri hladnom vremenu ljudi imaju manju potrebu da piju nego što je potrebno, te jezimski zrak često mnogo suši te se disanjem gubi dosta vode. Prvi znakovi su žeđ, tamnožuta (koncentrirana) mokraća i umor, a kasnije se mogu javiti dezorijentiranost i glavobolja. Prevencija je iznimno važna. Hidratacija počinje 24-48 sati prije pješačenja. Vodu je potrebno piti prije, tijekom i nakon planinarenja, čak i ako ne osjećate žeđ. Uz običnu vodu može se piti tekućina s laganim šećerima i elektrolitima, ali ne alkohol ili kofein.

 

Ne smije se zaboraviti i na zaštitu od sunca tijekom zime. Sunčeva svjetlost koja se reflektira od snijega može uzrokovati više UV zračenja nego za vrućeg ljetnog dana. Potrebno je zaštititi svu izloženu kožu, uključujući usne, ispod brade i uši! Također je potrebna i UV zaštita za oči - sunčane ili zaštitne naočale koje također štite i od vjetra.

 

opasnosti-05

 

Smrzotine (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva koja nastaju nakon dužeg izlaganja hladnoći. Prema težini dijele se na površinske (smrzne se površina kože), djelomične ozebline (smrzavaju se tkiva ispod površine) i pune ozebline (duboko/potpuno smrzavanje tkiva). Često nije moguće utvrditi težinu ozeblina dok se ne otopi. Smrzotine variraju od privremene nelagode i mjehura do trajnog oštećenja mekog tkiva, oštećenja živaca i gubitka udova. Ako počnete osjećati bol ili nelagodu, osobito utrnulost, potrebno je odmah reagirati kako bi izbjegli teže ozljede - vrijeme izloženosti povećava težinu ozljeda hladnoćom! Koža može biti voštana i blijeda, crvenkasta,a kasnije i plavkasta. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. Ukoliko je koža hladna i meka radi se o nezamrznutom ili djelomično zamrznutom tkivu. Takvu ozljedu je potrebno osušiti i zagrijati (npr.kontakt koža-na-kožu kao noga na trbuh prijatelja). U slučaju da je koža hladna i tvrda radi se o zamrznutom tkivu. Trljanje je jedna od najgorih stvari koje možete učiniti. Kristali leda koji se stvaraju u tkivu su oštri te pomicanjem (trljanjem) oštetit će kožu, krvne žile i okolno tkivo te učiniti ozljedu težom. Mjehuri se najčešće jave nakon odmrzavanja, a mogu biti ispunjeni bistrom ili krvavom tekućinom.

 

Neliječena smrzotina uglavnom završava infekcijom i gangrenom.

 

opasnosti-06

 

U idealnom slučaju, ozebline treba odmah otopiti uranjanjem u toplu (37-38°C) vodu. Ne smiju naglo ugrijavati direktnim suhim izvorima topline kao što su radijator, grijalica, fen. Mjehuri se ne smiju otvarati već se samo pokriju sterilnom gazom.

 

Prevencija ozeblina obuhvaća izbjegavanje tijesne obuće ili odjeće koja sprječava cirkulaciju, nošenje rezervne suhe odjeće i odgovarajuće opreme. Kofein, alkohol i nikotin ograničavaju cirkulaciju i treba ih izbjegavati. Balzami za usne i kožu pomažu u zaštiti izloženog tkiva od vjetra i hladnoće.

 

opasnosti-07

 

Zima i hladnoća predstavljaju najveći izazov u planinarenju u pogledu našeg zdravlja. Hipotermija i ozebline u blažim oblicima mogu se kontrolirati i liječiti na terenu, ali mogu brzo postati hitni medicinski slučajevi opasni po život.

 

Što učiniti ako smo satima udaljeni od automobila ili doma, zaglavljeni u mećavi, bez mogućnosti poziva u pomoć i bez da itko zna gdje smo. Moramo učiniti sve što možemo da izbjegnemo takve situacije. Temeljito planiranje, priprema i odgovarajuća obuka iznimno su važni. Budite oprezni i racionalni kako biste osigurali da mali problem nikada ne postane borba na život i smrt.

 

Najvažnija je prevencija!

 

Ivo Jeličić

HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
IBAN: HR4924070001100579795
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com
 
Radno vrijeme tajništva
utorak:    17:00 - 21:00
srijeda:    17:00 - 21:00

četvrtak:  10:00 - 14:00