Kad se proljeće rasproljeći 3

01 Travanj 2012

Tijekom naših boravaka u prirodi nailazimo na raznorazne šarene cvjetiće koje tek usput pogledamo, nakratko im se divimo, te ih brže-bolje fotografiramo za uspomenu , pa trkom nastavljamo put prema nekom cilju.

Nakon brojnih izleta u foto mapama sakupi se nemali broj fotografija koje prikazuju nekakav cvijet, češće nepoznata imena i porijekla. Upravo ta tajanstvenost budi radoznalost i želju da saznamo kako se zove pojedino cvijeće koje smo fotografirali za vrijeme naših boravaka u prirodi.

Tako se i rodila ideja o izložbi koja bi razotkrila tajne cvijeća koje raste uz staze kojima gazimo na našim izletima.

U postav izložbe uvršeno je raznovrsno cvijeće, i ono koje raste u primorskom pojasu pa sve do vrsta koje obitavaju na najvišim planinama (Biokovo, Velebit, Prokletije, Čvrsnica, Orjen)

Uz svaku fotografiju cvijeta priložena je i njegova osobna iskaznica: ime i prezime, nadimci, latinski naziv, mjesto stanovanja, bitne osobine, te druge zanimljivosti (ljekovitost, hranjivost, otrovnost) - onoliko koliko dozvoljava prostor na panou.

Od početno zamišljenih 50-tak fotografija, odabir je narastao do zaključnog broja od 73 fotografije. Kod odabira  je bilo teško izostaviti neke vrste koje su zaslužile da ih se predstavi.I ovo je tek kap u moru mnogobrojnih biljnih vrsta kojima smo okruženi.

Svoje cvjetne fotografije za izložbu priložili su: Dunja Grubišić, Nela Jakić, Sonja Nikolin Weindinger, Darija Sinovčić, Maja Plazibat, Dragana Oreb, Andrea Musa, Prredrag Kurtović i Tomislav Marković

U otkrivanju kako se naziva cvijet sa svake fotografije, dosta su mi pomogle knjige o biljnim vrstama ("Velebit i njegov biljni svijet"-Sergej Forenbacher; "Velebitski botanički vrt"_grupa autora; "Flora jadranske obale i otoka"- grupa autora sa PMF-a; "Hrvatske šume"-časopis; "Drveće"-Eva i Wolfgang Dreyer). Najbolju pomoć u detekciji cvijeća pronašla sam na internetu, preko Google servisa ( "svemogući Google"-zaista zaslužuje tu titulu). Od mnogobrojnih web stranica koje sam pretraživala, izdvojila bih tek nekoliko najčešćih: Flora croatica database; Mojcvijet.hr; Val-znanje.com; Decora.hr; Herbarij.hr; Cvijet.biz; Botanički vrt.blogger.ba; i dr.

I kad je sve napokon bilo odabrano, zaključeno, predano CD za razvijanje fotografija, ispisani svi tekstovi - na scenu je stupila radna grupa "Ma dobro je to" - Sonja, Maja, Darija, Dunja i moja malenkost, naoružale smo se redalicama, skalpelima, rezačem papira , te prionule završnim radovima, pri čemu je najčešće izgovarana rečenica bila -  "Ma dobro je to!". 

Zato, ako se nekome učini da neki rubovi baš i nisu najravniji, a margine nisu svugdje jednake, ili je sve posloženo po sistemu "u parove postroj se!" - dovoljno je pomisliti - 

"Ma dobro je to!"    i nastavite uživati u bezgraničnoj ljepoti cvijeća.

Jedan od nesuđenih slogana ove izložbe bio je:

"Ljepota, hrana, otrov ili lijek? Otkrijte što krije svaki cvijet!"

Ukoliko pritom zapamtite bar nešto od onog što je napisano u tekstu ispod fotografija, cilj ove izložbe će biti ostvaren, a naš trud višestruko nagrađen.

GALERIJA FOTOGRAFIJA S IZLOŽBE

Tekst: Nela Jakić

Priložene fotografije sa otvaranja: Maja Plazibat, Darko Veršić, Nela Jakić