Izlet na Pelješac, 08-09.09.2012.

29 Kolovoz 2012

Pozivamo Vas da nam se za vikend 08-09. rujna 2012. pridružite na izletu na Pelješac.

 

 

 

 

 

 

Dinamički plan izleta:

 

Subota, 08. rujna 2012. 

 

05:30 polazak s autobusne stanice na Sukoišanskoj

08:00 pauza u Neumu, kava i mogućnost kupovine

09:30 dolazak u Trstenik, kratko razgedavanje i priprema za turu

10:00 polazak na vrh Ćućin

12:30 dolazak na vrh, odmor, ručak

13:30 polazak sa vrha prema mjestu Pijavičino

14:30 dolazak u Pijavičino i polazak prema Orebiću

15:00 dolazak u Orebić i smještaj u kampu

 

Nakon smještaja po izboru se može otići na Korčulu (česta trajektna veza) ili prošetati po Orebiću i posjetiti Pomorski muzej ili otići na kupanje (kamp je uz more).

 

Nedjelja, 09.09.2012.

 

05:15 ustajanje, doručak, priprema za turu

06:00 polazak na turu na Sv. Iliju, preko Ruskovića

10:00 dolazak na vrh Sv. Ilija, odmor, marenda

11:00 polazak sa vrha

12:15 dolazak do Donje kućice, odmor i ručak

13:00 polazak prema Bilopolju

14:00 dolazak do samostana i posjet

14:30 polazak prema Orebiću

15:30 dolazak u kamp, odmor, spremanje

17:00 polazak autobusom za Split

18:00 stajanje u Stonu

18:30 polazak prema Splitu

22:00 dolazak u Split

 

Prijave za izlet: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, od 19 do 21 sati

Oprema: izletnička – prilagođena vremenskoj prognozi, hrana, piće, šator, vreća za spavanje, podloška, štapovi za hodanje, osobna iskaznica obavezna (prelazi se granica kod Neuma), planinarska iskaznica, mobitel, baterijska lampa.

Smještaj: svi sudionici će biti smještenu u kampu i potrebno je ponijeti šator, vreću za spavanje i podloška. Moguća je posudba šatora u Društvu.

Težina ture:  usponi na oba vrha su srednje naporni

Informacije: u prostorijama Društva i na telefon 021/394-365

Vođa izleta: Sonja Nikolin 098/184-0440 

 

Prednost kod popune autobusa imaju prijavljeni s cjelovitom uplatom izleta. Uplatu je potrebno izvršiti do tjedan dana prije izleta. U slučaju odustajanja 5 i manje dana prije datuma izleta uplaćeni novac se vraća jedino uz pronađenu zamjenu. Sudionici izleta dužni su pridržavati se uputa vodiča.  Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu. Vodič zadržava pravo promjene satnice ovisno o okolnostima.

 

Trstenik je jedno od najstarijih mjesta na Pelješcu, sa predivinim prirodnim uvalama i plažama, čistim i bistrim morem, okruženo krasnom borovom šumom. Omiljeno je ljetovalište mnogih turista koji traže mir, tišinu, ljepotu prirode i tipični dalmatinski ugođaj. Mjesto je nastalo kao luka za izvoz vina. Prve kuće niknule se podalje od obale radi zaštite od gusara s mora, a naselje smješteno uz obalu razvija se u 19. stoljeću.

Iznad mjesta nalazi se brdo "Ćućin", stanište muflona i divljih svinja. Do vrha se kreće iz mjesta, starom stazom kojom su stanovnici bili povezani s ostalim mjestima prema zapadnom dijelu poluotoka, Potomjem i Orebićem. S vrha se puža jedan od najljepših pogleda s poluotoka obzirom da se nalazi na sredini , tako da se Pelješac vidi cijelom dužinom. Također se vide okolni otoci Mljet, Lastovo, Korčula, Hvar, planina Biokovo, kao i planine BiH i Crne Gore.

 

Orebić je smješten na jugozapadu poluotoka Pelješca ispod Zmijinog brda. Utemeljen je krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike, te je od samog početka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586. pomorci obitelji Orebić obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja, koje se po njima prozvalo Orebić. Do 16. st. mjesto se zvalo Trstenica. Od davnine se razvijao kao pomorsko središte.

Sred Orebića se nalazi Pomorski muzej, osnovan 1957. godine s raznolikom građom iz povijesti i razvitka te važne djelatnosti u mjesnim okvirima.

 

 

Franjevački samostan (XV. st.) Velike gospe nalazi se 2 km zapadno od mjesta. U samostanu je zbirka umjetnina. Samostansku crkvu sagradio 1486. Mihoč Radišić; na glavnom portalu je reljef Madone, rad nepoznatog sljedbenika N. Fiambertija, a u crkvi reljef Madone Nikole Firentinca.

S groblja kraj crkve Gospe od Anđela iznad Orebića, posljednjeg počivališta peljeških kapetana, pruža se prelijepi pogled na otok i grad Korčulu, te brojne otočiće u Pelješkom kanalu. Ispod franjevačkog samostana i crkve prostire se šuma čempresa, zaštićena park-šuma. Brodovi koji prolaze Pelješkim kanalom često svojim sirenama pozdravljaju crkvu svoje zaštitnice i počivalište mrtvih kapetana, a odatle im se odgovara zvonjavom samostanskih zvona.

 

 

Sv. Ilija je najviši vrh Pelješca, a zovu ga još i Zmijino brdo.  Na samom vrhu nalaze ostaci  crkvice Sv. Ilije, po kojoj je dobila i ime. Sa vrha se pruža jedan od najljepših pogleda s planine, na okolne otoke Korčulu, Hvar, Mljet i Lastovo, kao i na Biokovo u daljini. Posebno je lijep pogled na mjesto Duba na sjevernoj strani Pelješca.