Lokvičićka jezera - 24.11.2024.

07 Studeni 2024

Pozivamo vas na društveni izlet u nedjelju 24. studenog 2024. godine.

Izlet je polukružna tura oko Lovičićkih jezera koja započinje na cesti iznad Prološkog blata (A) te završava zapadno od polazišta na istoj cesti (B). Lokvičićka jezera čine krška jezera Galipovac (Galjipovac), Mamića jezero i Knezovića jezero. Prvi dio staze je ujedno i Geostaza Lokvičićka jezera koja ide do Knezovića jezera.

Tura započinje spustom na jug prema Prološkom blatu te se potom penje prema zapadu do Galipovca. Nastavlja se spustom prema Prološkom blatu pa usponom dalje prema jugu do Mamića jezera te potom na sjever do Knezovića jezera. Zapadno od Knezovića jezera staza se spušta do makadama sjeveroistočno od Knezovića jezera nakon čega slijedi uspon do ceste.

Dinamički plan

Nedjelja 24. studenog 2024.

07:00 okupljanje u Šibenskoj ulici 41 (parkiralište uz ulicu Domoviskog rata)

07:15 polazak autobusom prema Cisti Velikoj

08:00 dolazak u Cistu Veliku
U Cisti Velikoj nalazi se arheološko nalazište Crkvine, a uz cestu između Ciste Velike i Ciste Provo arheološki lokalitet Crljivica pod zaštitom UNESCO-a.

Arheološko nalazište "Crkvine" nalazi se na zapadnom dijelu naselja Cista Velika, stotinjak metara južno od ceste Trilj-Imotski. Na tisuću metara četvornih istražene površine otkriven je složen kompleks s ostacima antičkih profanih te ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina okruženih pripadajućim grobljima. Otkrivene su i dvije antičke cisterne te ranokršćanska krstionica. Nalazište je najvećim dijelom istraženo, konzervirano te će uskoro biti prezentirano.
(izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske)

Arheološka zona Crljivica nalazi se u Cisti Velikoj, uz samu magistralnu cestu Trilj-Imotski, u dužini od oko 200 metara. Radi se o kompleksnoj arheološkoj zoni koji ima nekoliko faza razvoja. Prva faza su tri brončanodobna tumula (Velika i Mala Crljivica), druga faza je trasa antičke ceste Salona-Tilurij-Nove-Narona, a treća faza je srednjovjekovno groblje s više od 80 stećaka koje se razvilo na spomenutim tumulima. Južno od Velike Crljivice nalazi se vrtača sa sedam bunara datiranih u srednji vijek.
(izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske)

08:55 dolazak u Lovreć
Nakon obilaska arheoloških lokaliteta slijedi pauza za jutarnju kavu u Lovreću.

09:40 polazak prema Lokvičićkim jezerima
Južno od ceste, između završne i polazišne točke, iznad Galipovca nalazi se Vidilica na kojoj ćemo se kratko zaustaviti.

10:15 dolazak na Geostazu Lokvičićka jezera
Geostaza Lokvičićka jezera je prvi dio polukružne planinarske ture.

10:30 polazak prema Galipovcu
Tura započinje spustom na jug nezahtjevnom stazom prema Prološkom blatu do druge točke Geostaze (pogleda na Manastir) gdje se skreće prema zapadu i penje do Galipovca.

11:10 dolazak na Galipovac
Galipovac je prvo jezero i treća točka Geostaze.

11:20 polazak prema Mamića jezeru
Nakon pauze za razgledavanje tura dalje nastavlja spustom prema Prološkom blatu pa usponom prema jugu do Mamića jezera. Staza je dijelom makadam iznad Prološkog blata.

12:00 dolazak na Mamića jezero
Mamića jezero je drugo jezero i peta točka Geostaze. Iznad jezera napravit ćemo veću pauzu.

12:30 polazak prema Knezovića jezeru
Nakon pauze tura dalje nastavlja usponom prema sjeveru do Knezovića jezera. Prvi dio staze je makadam nakon kojeg slijedi strmiji uspon stjenovitijim terenom.

Između Mamića jezera i Knezovića jezera nalazi se arheološko nalazište Grad - Orlove stine. Nalazištu se s ove staze ne može prići.

Arheološka zona Grad-Orlove stine nalazi se S naselja Lokvičići na SZ rubu Imotskog polja na vrhu strmih klisura iznad Prološkog blata. Radi se o kompleksnom arheološkom nalazištu koje se razvija gotovo u kontinuitetu od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Na vrhu klisure nalazi se prapovijesna gradina Orlove stine. Istočno od gradine, na samom vrhu gotovo okomite klisure, na 437 m nadmorske visine, nalazi se antička utvrda Grad. Gornji zaravnjeni plato ima nepravilno izduljeni oblik u tlocrtu dimenzija cca 70x30-40 m. Ukupna površina bedemom obzidane utvrde mogla je u izvornom obliku iznositi do 2100 m2. Bedemi su najbolje su sačuvani na JI i manjim dijelom na Z rubu platoa. Na najvišoj razini gornjeg platoa vidljivi su ostaci 2 prostorija. Pad terena prema JI uvjetovao je kaskadnu gradnju objekata sa podzidima koji podupiru terase nasute zemljom i ostalim materijalom poput žbuke od koje su građene podnice. Na osnovu provedenih arheoloških istraživanja, najraniji objekti kao i sam fortifikacijski sustav nastali su u vrijeme širenja rimskog utjecaja i ustrojstva provincije Dalmacije. Sama utvrda ima nekoliko dužih ili kraćih faza funkcioniranja, odnosno propadanja utvrđenja; počevši sa samim početkom gradnje u antičko periodu, do krajnjeg propadanja i napuštanja utvrde tijekom turbulentnog kasnosrednjovjekovnog razdoblja. S obzirom na smještaj na ovako izvanrednom strateškom i lako branjivom mjestu, utvrda je najvjerojatnije služila kao pribježište odnosno refugij.
(izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske)

13:10 dolazak na Knezovića jezero
Knezovića jezero je treće jezero i posljednja (sedma) točka Geostaze Lokvičićka jezera.

13:30 polazak prema cesti
Tura se nastavlja planinarskom stazom kratkim usponom te potom spustom manjim dijelom preko siparastog terena do makadama. Slijedi završni uspon po makadamu do ceste.

15:30 dolazak do autobusa na cesti

15:40 polazak prema Imotskom

16:00 dolazak u Imotski
Zasluženi odmor u Imotskom. Slobodno vrijeme možete iskoristiti za obilazak tvrđave.

17:00 polazak autobusom za Split

18:30 dolazak u Split

Prijevoz: autobus
Prehrana: u vlastitom aranžmanu (iz ruksaka)
Težina ture: K1, T1
Trajanje: cca 4 sati hoda (vrijeme bez pauza)
Duljina: cca 8 km
Visinska razlika: cca 460 m uspona, 430 m silaska
Potrebna oprema: udobne gojzerice, odjeća primjerena vremenskoj prognozi, planinarski štapovi, baterijska lampa, planinarska iskaznica, hrana i piće, mobitel

Posebnosti ture: Spust do Prološkog blata i uspon do Galipovca ide nezahtjevnom stazom dijelom malo zaraslom. Nastavak prema Mamića jezeru dijelom ide makadamom. Od Mamića jezera nakon drugog dijela makadama slijedi strmiji uspon stjenovitijim terenom do najviše točke iznad Knezovića jezera. Spust je stazom po dijelom siparastom terenu do makadama te je preporučeno korištenje planinarskih štapova. Zadnjih pola sata je uspon po makadamu do ceste. Staza se mjestimično približava liticama iznad jezera stoga je potreban dodatan oprez i obavezno poštivanje uputa vodiča.

Glavni vodič: Diana Baričević

Na izletu mogu sudjelovati samo članovi HPS-a s plaćenom članarinom za 2024. godinu. Prisutni na izletu dužni su se pridržavati uputa vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka, te bacanje otpada po okolišu. Vodič zadržava pravo promjene satnice ovisno o okolnostima.

Informacije i prijave: - u prostorijama Društva, na tel.: 021/394-365, mob.: 091 509 9541, mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m) (

K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)

Tehnička zahtjevnost :
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)