05 Rujan 2022
HPD Mosor organizira 11. rujna 2022. izlet na jedan od najljepših dalmatinskih vrhova vidikovaca
SUTVID je prekrasan greben jugoistočnog dijela Biokova i, unatoč razmjerno skromnoj visini u odnosu na najviše biokovske vrhove, jedan je od najslikovitijih vidikovaca na toj planini. Vrh je Velika Kapela, zapravo najviša točka dugačke stijene koja se strmo obrušava prema moru.
DINAMIČKI PLAN
6.15 Polazak s parkirališta (ide se osobnim vozilima) u Šibenskoj ulici, putem pauza za kavu
8.15 Dolazak u Živogošće. Kada se dolazi iz smjera Makarske Jadranskom magistralom prema Živogošću, nešto prije samog mjesta treba skrenuti lijevo za Živogošće Muravu. Od skretanja je nekih 3,5 km najprije uske asfaltne ceste, a potom i makadamskog puta, uz kapelicu i groblje do zaseoka Gornje Kuće, nedaleko kuće pok. Ante Perića koji je ostavio vidljivog traga na uređenju svog zaseoka.
Nastavljamo stazom kojom su pastiri gonili svoja stada u hladnije i plodnije dijelova Zabiokovlja, seljaci obrađivali poneku njivu, a svi skupa razmjenjivali plodove svoga rada s ljudima s one strane gore.
Staza nastavlja uzbrdo u istočnom smjeru i ide u brojnim zavojima do početka niske šume hrasta medunca.
Točno nakon 1 h laganog hoda stižemo do raskrižja puteva i smjerokaza ispisanog na stijeni. Desno odvaja se nova, nešto kraća varijanta puta koja direktno vodi na vrh Velika Kapela (Grupa A), a lijevo put Brikve. Od potonje za 20 min se stiže do prijevoja i kapelice Križica ( 820 m) gdje ide Grupa B
11.30h Stižemo na prijevoj ispod grebena Sutvida. Od tog prijevoja počinje završni oštriji uspon na sam vrh (cca 40min), kroz kamenjar i makiju prateći dobro markiranu stazu. Na mjestima neophodna je uporaba ruku!
12.45 Dolazak na vrh Sutvida
Vrh je označen većom gomilom kamenja s natpisom vrha i nadmorskom visinom. Vrh je kontrolna točka KT 7 BPS-a, a koja je istovremeno kontrolna točka HPO-a. Biokovska planinarska staza bila je otvorena 1979. godine pod nazivom „Biokovski partizanski put“. Današnji naziv je od 1993. godine. Uz VPP to je, zacijelo, jedna od najatraktivnijih hrvatskih planinarskih obilaznica. Sutvid je po slavenskoj mitologiji jedan od najvažnijih bogova – Bog rata. Nije slučajno da je ovaj greben dobio ime Sutvid – inačica svetog Vida, odakle „sveti Vid“ sve vidi.
Prema sjeveru, nižu se planine i hrptovi Vrgorskog gorja, Sveti Mihovil, Šibenik i Matokit. Prema jugoistoku, greben Rilić planine koji se strmo nadvio nad uvalama Drvenika i Zaostroga. Na jugu more iz kojeg izranjaju otoci Hvar, Korčula, te poluotok Pelješac. Prema sjeverozapadu lijepo se vidi masiv Biokova sa svojim najvišim vrhovima.
13.15 silazak (cca 2.5 sati)
Prijave za izlet: u prostorijama društva (Sinovčićeva 2), utorkom od 17 do 21 sat, srijedom od 13 do 21 sat ili na telefon 021/ 394-365, mob. 091/509 95 41 ili mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
Prijevoz:osobna vozila
Prehrana: u vlastitom aranžmanu (iz ruksaka)
Težina ture: K3 – T1
Potrebna oprema: izletnička – prilagođena vremenskoj prognozi, baterijska lampa, planinarska iskaznica, hrana i piće
Glavni vodič: Merien Ilić (098/497-041)
Pomoćni vodiči: Marija Blažević i Anđelko Kovačević
Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa i vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu. Vodič zadržava pravo promjene satnice ovisno o okolnostima, te promjene dinamičkog plana ovisno o okolnostima, odnosno otkazivanju ture u slučaju nepovoljne vremenske prognoze.
Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)
Tehnička zahtjevnost:
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih puteva, a zimi upotreba dereza i cepina)