Hajdučka gora” - Romanija - Novakova pećina i Đeva 1.542 m/nv i “Olimpijska planina”- Jahorina

08 Lipanj 2022

 

Pozivamo vas za vikend od 25. do 26. lipnja 2022. g. da nam se pridružite na izletu na bosanske planine Romaniju i Jahorinu i grad bogate povijesti Sarajevo glavni grad BiH.

Dinamički plan izleta:

Subota, 25. lipnja 2022.g.

05:00 h Polazak s parkirališta u Šibenskoj ulici

10:00 h Dolazak u Sarajevo – nastavak puta za Pale - Jahorina – Rajska dolina

10:30 – 11:00 h Priprema polazak na turu

PODACI O TURI:
• Planina: Jahorina
• Kategorija: srednja težina
• Ukupno sati hoda: uspon 3,5 - 4 sata (uspon 2 sata a silazak 1,5 sat)
• Min. nadmorska visina: 1651 m
• Max. nadmorska visina: 1916 m
• Visinska razlika: cc 300 metara

Predviđena planinarska ruta: Rajska dolina 1651 m n/v – Vrh Ogorjelica 1916 m n/v – Rajska dolina.
Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sustavu.
Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 m nadmorske visine.

U narodu kruži priča da je prvi naziv Jahorine bio je Javorina te da je ime dobila po drvetu planinskog ili grčkog javora, čije je najsjevernije stanište ova planina, a da se naziv Jahorina počeo koristiti za vrijeme turske okupacije. Drugo vjerovanje kaže da je jedan češki lingvista i botaničar, zapisujući detalje o planini, pogrešno napisao naziv. Umjesto Javorina, čuo je Jahorina, te je taj naziv ostao do danas.

Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom.

Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre.

Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od listopada do kraja svibnja. Desetogodišnji prosjek visine sniježnog pokrivača u veljači iznosi 106 cm.

Olimpijski centar Jahorina raspolaže sa cca 35 kilometara odlično pripremljenih skijaških staza sa 3 šestosjeda, 4 ski-lifta i jednog dvosjeda koja svakog sata mogu da prevezu oko 13 000 skijaša.

Na četrnaestim Zimpskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene.

Jahorina je od Sarajeva udaljena 30 km, a od Pala 15 km.

Dužina masiva, koji pripada dinarskom planinskom sistemu, iznosi 25 do 30 kilometara, a širina do 15 kilometara. Gola Jahorina, visoravan 15 km duga i 4 - 5 km široka a planinu Jahorinu je, možda, najbolje sagledati i upoznati s njenog najvišeg vrha Ogorjelice, koja se smjestila na 1.916 metara nadmorske visine.

 

Na Jahorini se spajaju tople mediteranske i hladne kontinentalne vazdušne mase, zbog čega ova planinska ljepotica ima povoljnu i zdravu klimu, sa temperaturama koje i zimu i ljeto čine prijatnim za boravak.

U proljeće, kada se snijeg otopi i skijaške staze opuste, kada se probudi vegetacija, Jahorina nudi nova iskustva, brojne mogućnosti za planinare, alpiniste, speleologe, lovce i ribolovce. Pogodan je i za visinske treninge sportista.

 

Sa vrhova Gole Jahorine imamo širok pogled na planine: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubičnje, Durmitora, Maglica, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vraniće i Vlašić planine.

Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine, naročito u višim i golim položajima sa Treskavice, Zelengore i Bjelašnice.

Na južnoj strani se vidi Crna Rijeka gdje moguće je pronaći stećke i prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne i muslimanske vjere.

Kroz Crnu Rijeku prolazi put za Goražde a seljaci se uglavnom bave stočarstvom. Nekada su češće izgonili svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Nekada je na Goloj Jahorini bilo mnogo čobanskih koliba, dok su danas vidljivi samo ostaci nekih.
Ljeti na Golu Jahorinu hita veliki broj zaljubljenika u prirodu. Bere se čaj, ljekovito bilje i borovnice.

Za sve one koji žele samo mir i tišinu, zaboraviti na svakodnevni stres i probleme i uživati u planini Jahorina ima veoma povoljne uslove za šetnju u prirodi.

Označene planinske staze prilagođene su svim ljubiteljima lagane planinske šetnje

Jahorina Ultra Trail je međunarodno takmičenje u trail trčanju od 27. do 29. jula, na stazama koje povezuju Jahorinu s Ravnom planinom, Romanijom i Trebevićem,gdje se organizuju četiri trke različite dužine: Mini, Midi, Maxi i Ultra Trail.
Staze obuhvataju najljepše dijelove od ukupno četiri planine i povezane atrakcije poput uskotračne pruge, via ferate i Novakove pećine na Romaniji, izvora i kanjona Miljacke, bob staze i grebena na Trebevića, pa čak i Baščaršija.
Tri trke (Mini, Maxi i Ultra) imaju kružnu stazu što odgovara i trkačima, a nama omogućava lakšu i bolju organizaciju, koordinaciju i kontrolu.

Mini je 14 kilometara duga staza, idealna za brze trkače, za početnike u trail trčanju ali i za one kojima je Midi koji se održava dan ranije malo pa žele za vrijeme vikenda završiti dvije trke što je sjajna kombinacija jer se savršeno dopunjuju.
Midi je duga 34 km i prava poslastica za ljubitelje trčanja u prirodi koji žele izazov nakon kojeg će biti odmorni za izlazak, druženje na planini i druge aktivnosti. Ta trka tradicionalno startuje u Sarajevu, na Baščaršiji, i ta trasa vodi preko Trebevića do Jahorine. Ona simbolizuje sve ono što spaja grad s planinom, ali i ljude, što je jako važno jer smo protuteža politikama i interesima koji ih svakodnevno pokušavaju podijeliti.

Maxi dug 70 km je za brze ultraše ili one koji će prvi put probati ovaj format jer nema mnogo uspona i nije preteška.
Ultra je za iskusne trail trkače, a dužinom od 100 km nudi slijed različitih cjelina zbog kojih nema monotonije na stazi i koje dodatno intenziviraju doživljaj trke. Staza je toliko posebna i raznovrsna jer trkače vodi na Golu Jahorinu, uz i niz ski staze, nekadašnjom trasom uskotračne pruge koja prolazi kroz kratke tunele, via feratu na Romaniji ispod Novakove pećine, kanjonom Miljacke a zatim trebevićkom bob stazom i grebenom. Ultra Trail je za one koji se žele pohvaliti da su u jednom danu pretrčali Jahorinu, Ravnu planinu, Romaniju i Trebević.

Tokom cijelog kretanja po Jahorini pješačit će se travnatim terenom u male dijelove kamenitog te u malom dijelu obraslim niskim rastinjem. Ovaj uspon na vrh Ogorjelica ima poseban i veličanstven pogled tokom cijelog planinarenja u krugu od 360 stupnjeva. Nakon uspona na vrh Orjelica slijedi blago spuštanje istim pravcem do Rajske doline.

Ukupno trajanje ture cca 3,5 - 4 h, u zavisnosti od vremenskih uvjeta i jačine grupe a tura po kondicijskim i tehničkim parametrima spada u srednje ture.
Sudionici ture su dužni da ponesu potrebnu opremu za planinarenje u ljetnjim uvjetima, te zamjensku i dodatnu presvlaku jer je vrijeme jako promjenjivo


Hrana iz vlastitog ruksaka za cjelodnevni boravak, 1,5 litra vode i 1 litra toplog napitka...

17.00 h povratak u Sarajevo i obilazak grada

 

Nedjelja, 22. lipnja 2022.g.

08:00 h polazak iz Sarajeva

08:30 h dolazak na Pale - Mejdani.

09:00 h start ture na Romaniju (Novakova pećina i vrh Đeva)

PODACI O TURI:
• Planina: Romanija
• Kategorija: srednja težina
• Ukupno sati hoda: uspon 5 sati (uspon 3 sata a silazak 2 sata)
• Min. nadmorska visina: 1053 m
• Max. nadmorska visina: 1542 m
• Visinska razlika: cca 500 metara

 

Predviđena je ruta:
Polazak: Dom “Srndać” Majdan – Novakovo vrelo – Novakova njiva – Novakova pećina (1515 m n/v) – Đeva (1542 m n/v)
Romanija – Novakova pećina - Đeva

Romanija se nalazi istočno od Sarajeva. Glavna karakteristika joj je velika stjenovita barijera čiji pojedini dijelovi nose imena Ravna, Orlova, Crvena, Crna, Đeva i Velika stijena. Tako da je privlačna alpinistima. Raspolaže velikim količinama vode, raznolikom šumom, biljkama i životinjama.

Planinarima je zanimljiva Novakova pećina u Velikoj stijeni, vidikovac na Crvenoj stijeni te pećina Orlovača, koja je stanište jedne od najugroženije vrste sisara u Evropi – slijepog miša (Microc hipoptrea). Novakova pećina je dobila ime po starom narodnom junaku Starini Novaku, istorijskoj ličnosti iz druge polovine XVI vijeka, porijeklom iz Smedereva. Hajdukovao je po Srbiji i Hercegovini, ali se najduže zadržao na Romaniji i kao rijetko koja ličnost ostavio u narodu dubokog traga. 1926. godine je došlo do prenosa Novakovih kostiju koji je ubijen 1914. godine u zajedničku grobnicu pored crkve na Palama.

 

Ispod Novakove pećine su Careve vode, najpoznatiji izvor pitke vode u širokom pojasu. Pored vrela je vodio Carigradski drum, koji je jedno vrijeme spadao među najvažnije puteve turskog carstva u Bosni.

Naša planirana trasa počinje od lovačkog doma „Srndać“ na Majdanima, koji se nalazi svega 4-5 km od Pala. Nastavljamo kretanje markiranom stazom kroz šumske predjele u pravcu Novakovog vrela, velikog planinskog korita, gde vršimo kratku pauzu za dopunjavamo vodu. Kažu da se umivanjem u ovom koritu postaje pet godina mladji.

Nastavljamo pješačenje kroz gustu četinarsku šumu koja vodi do Novakove njive, mjesta pogodnog za kampovanje i odmor. Na prekrasnoj livadi pravimo kraći odmor, konzumiramo hranu i pripremamo potrebnu opremu za uspon na Novakovu pećinu. Od Novakove njive kroz stijenu vodi osiguran planinarski put do Novakove pećine koja se nalazi na strmim liticama Romanije. Do pećine vodi planinarska staza koja je uredno obilježena i ojačana sajlama. Tokom kretanja pružaju se fantastični pogledi na prekrasnu i gustu crnogoricnu šumu, dalje na Pale, te planine: Ravna planina, Jahorina, Treskavica, Bjelašnica, Trebević, Crvene stijene...

 

Povratak istom stazom do dijela raskršća - sipara odakle pravimo uspon u pravcu Đeve 1542 m n/v. Sa vrha Đeva pruža se prekrasan pogled na sarajevsku kotlinu sa okolnim planinama i sjevero-zapadnim dijelovima BiH. Ispod samog vrha nalazi se nekoliko alpinističkih smjerova od kojih izdvajamo Đevu /Djevojačke stijene gdje je 29.novembra 1929.g. izvršen prvi alpinistički uspona u BiH. Taj podvig izvršili su BH alpinisti Drago Šefer i Vojo Ilić koji su ispenjali I stijenu drugog tornja. Ovaj je prvi penjački uspon s izrazitim i svijesnim alpinističkim (planinarskim) ciljevima na planini Romaniji u BiH odnosno početkom razvoja alpinizma u Bosni i Hercegovini.

 

Povratak sa ture ide obrnutim smjerom: Đeva – Novakova njiva – Novakovo vrelo – Dom Srndać – Mejdani.

 

14.00 h dolazak u Sarajevo i obilazak grada

15:00 h polazak prema Splitu

21:00 h dolazak u Split

 

 

Prijave za izlet uz uplatu: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom i srijedom od 17.00 do 21.00 h, četvrtak od 10 do 14 h ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
Prehrana: doručak u hotelu Saray u Sarajevu
Prijevoz: autobus
Oprema: izletnička - prilagođena vremenskoj prognozi, hrana i piće, štapovi za hodanje, baterijska lampa, planin. iskaznica, mobitel
Oprema za učesnike uspona na Novakovu pećinu: prusik – zamka sa 2 karabinera.

OBAVEZNO PONIJETI VAŽEĆU OSOBNU ISKAZNICU ILI PUTOVNICU ZBOG PRELASKA DRŽAVNE GRANICE
Informacije: U prostorijama Društva i na telefon 021/394-365,
Težina ture: tura je srednje a zbog dužine i naporna te zahtjeva dobru kondiciju. Staza je ukupne dužine cca 10-12 km. (K2 – T1)
Glavni vodič: Husein Šabić, 0038761579605
Pomoćni vodič: Anđelko Kovačević,
095 551 3424

Prednost kod popune autobusa imaju ranije prijavljeni s cjelovitom uplatom izleta.
Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča.
Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu.
Vodič zadržava pravo promjene rute i satnice ovisno o okolnostima.

 

 

 

Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)

Tehnička zahtjevnost :
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - viaferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)