U suradnji sa speleolozima iz SO Mosor, SO Velebit, SO Sv Mihovil, SO Željezničar, SU Estavela te HBSD-om i BIUS-om proveli smo, u sklopu logora ili manjih ekspedicija, istraživanja na terenu po raznim dijelovima Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine.
Ovim radom pokušalo se napraviti presjek kroz neka područja preko pojedinih speleoloških objekata koji su interesantni za dane lokacije.
Sakupljajući hidrološke podatke, te djelom geološke podatke, u speleološkim objektima i u njihovoj neposrednoj blizini te vršeći topografska snimanja pojedinih objekata uspjeli smo, uz veliku pomoć mnogih speleologa, prikupiti jednu zavidnu bazu podataka.
Za izradu ovog rada korištene su razne publikacije, poglavito speleološke i hidrogeološke, te topografske i geološke karte koje su koreliranjem s podacima prikupljenim na terenu urodile ovim radom.
Terenskim radom tj. istraživanjima obraneni su objekti različitih veličina. Njihova morfologija i hidrološka funkcija uvelike je ovisila o području na kojem se nalaze. Hidrološka aktivnost znatno se razlikovala u različitim dobima godine.
Speleologija se često koristi kao istraživačka metoda pri rješavanju praktičnih inženjerskih problema. U hidro-geološkim i inženjersko-geološkim istraživanjima speleologija je jedina metoda koja omogućuje direktno promatranje, proučavanje te mjerenje i uzorkovanje u
podzemlju. Duboke jame mogu se koristiti kao prirodni piezometri za promatranje oscilacija podzemnih voda, te kao objekti za promatranje kod traserskih eksperimenata.
Podaci prikupljeni tijekom speleoloških istraživanja znatno doprinose rekonstrukciji evolucije krškog procesa na odrenenom području što je veoma značajno kod procjene dubine okršavanja i puteva podzemne vode, odnosno gubitaka iz akomulacionih prostora.
Unatoč spoznaji koliki su vodni resursi skriveni pod zemljinom površinom, a isto tako i njihova praktična primjena te važnost takvih istraživanja, speleologija i speleološko djelovanje još uvijek je zapostavljeno u svim granama hidrološkog, geološkog i hidrogeološkog djelovanja.
Zahvaljujući dugogodišnjem radu i djelovanju generacija speleologa, što na terenu, što u laboratoriju, uspjeli smo doći do zavidne brojke od približno 9000 speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj. Poznavanje njihove morfologije i hidrološke aktivnosti pomaže u rješavanju mnogih problema vezanih uz hidrlogiju, geologiju, ekologiju i drugih problema
vezanih uz ovu domenu.
