Stazama bribirskih knezova

PDFIspis

bribirskih-knezova

 

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas u nedjelju 13. listopada na izlet na kojem će Vas naš vodič Ante Strunje upoznati s bogatom poviješću šibenskog zaleđa i prirodnim ljepotama koje se u njemu kriju.


Dinamički plan izleta:


nedjelja, 13.10.2019.

Bribirski knezovi


Današnje malo selo Bribir u Šibensko-kninskoj županiji (sa oko 500 stanovnika), udaljeno tek nešto više od desetak kilometara sjeverozapadno od Skradina i 32 kilometra sjeverno od Šibenika leži u podnožju vapnenačkog grebena što razdvaja Ravne kotare od Bukovice. Postanak naselja uvjetovali su relativno bogati poljoprivredni okoliš i odličan strateški položaj. Još u vrijeme rimskog gospodstva tu je nastao grad Varvarija od kojega je Bribir dobio ime. Varvarija je nestala u vrijeme nestabilnosti tijekom velike seobe naroda. Kada su se Hrvati doselili u svoju današnju postojbinu osnivali su svoja naselja i zasebnu upravno-administrativnu strukturu. Među novoosnovanim naseljima nalazio se i Bribir koji će kasnije postati sjedištem jedne od najmoćnijih hrvatskih obitelji.


6:45 Okupljanje na parkiralištu u Šibenskoj ulici (ispred HGSS)
7:00 Polazak
8:30 Dolazak u Drniš, kavica
10:00 Dolazak na Manojlovačko slapište, razgledavanje
11:00 Dolazak u Zečevo i polazak prema kuli Vuka Mandušića


Da je Vuk rodom iz šibensko-drniškog kraja, odnosno iz Rupa, potvrđuju nam suvremeni dokumenti, kao onaj Ferdinanda Scottija, glavnog zapovjednika mletačke vojske od 26. kolovoza 1648. u kojem govori o zaslugama fra Nikole Ružića, definitora provincije Bosne Srebrene, među kojima iznosi da je Ružić na mletačku stranu preveo brojne kršćane turske podanike iz Kliškog i Ličkog sandžaka (potkraj 1647. i u početku 1648) među kojima i Vučena Mandušića; kod svih suvremnih povjesničara, koji su pisali o ratovanju u Dalmaciji za vrijeme kandijskog rata (1645-69) ne postoji ništa što bi ukazivalo na mogućnost Mandušićeva podrijetla iz nekog drugog kraja.


12:00 Polazak prema mjestu Ostrovica
12:30 Polazak prema vrhu brda Mačkov kamen, ručak


Na cesti Benkovac - Knin iznad sela Ostrovica se nalazi brdo, popularno nazivano Mačkov kamen, a na vrhu brda kula.


14:00 Polazak prema lokalitetu Bribirska glavica
14:30 Dolazak na Bribirsku glavicu i razgledavanje


U mjestu Bribir, 15 kilometara od grada Skradina, nalazi se atraktivan lokalitet poznat kao Bribirska glavica, središte hrvatske države u 13. st. i spomenik kulture najviše kategorije. Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) obuhvaća površinu od 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. Među arheolozima je ovaj lokalitet poznat kao «Hrvatska Troja», a tako ga je nazvao otac hrvatske arheologije, fra Lujo Marun 1908. godine.


Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, na kojem se može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti, te ranog i kasnog srednjeg vijeka.


Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, je 1375. stupio u Franjevački red u samostanu Sv. Marije na Bribirskoj Glavici, a ban Pavao I. Šubić Bribirski «ban Hrvatske i gospodar Bosne» je pokopan u katedrali «Sv. Marije» u Bribirskoj Glavici


15:30 Polazak prema Skradinu, razgledavanje grada i utvrde


Skradin svoju povijest piše još od doba Liburna i Rimljana, kada se na tom području razvila Scardona, važno prometno i trgovačko središte. U 6. stoljeću u gradu je utemeljena biskupija, da bi nekoliko stoljeća kasnije s dolaskom Hrvata iznova postao biskupskim sjedištem.


Kroz povijest ovdje su stolovali brojni vlastodršci, od Turaka i Mlečana do Francuza i Austrijanaca, dok su od hrvatskih vladara najpoznatiji bili knezovi Šubići-Bribirski.


17:00 Polazak prema Split

Prijave za izlet: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom, srijedom i četvrtkom od 18 do 22 te petkom od 10-14
Prijevoz: autobus
Prehrana: prehrana je u vlastitom aranžmanu
Težina: K1 - T1
Potrebna oprema: izletnička – prilagođena vremenskoj prognozi, baterijska lampa, planinarska iskaznica, hrana i piće, štapovi za hodanje...
Informacije: u prostorijama Društva, na tel.021/394-365
Glavni vodič: Ante Strunje
Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča.
Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka i bacanje otpada po okolišu.
Vodič zadržava pravo promjene rute i satnice ovisno o okolnostima.


Kondicijska zahtjevnost:


K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)


Tehnička zahtjevnost:


T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - viaferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)

HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com
 
Radno vrijeme tajništva
uto - čet: 18:00 - 22:00
pet: 10:00 - 14:00